Preporučujemo aplikaciju za Vaš telefon!     Android iOS

Pretraga vesti



Učenici Tehničke škole posetili drugove iz Grčke

post-title


Povlačenje srpske vojske u Prvom svetskom ratu na grčko ostrvo Krf ostalo je duboko ukorenjeno u sećanju srpskog naroda. Grci su im, te daleke 1916. godine, pružili toplinu i pomoć i time povezali dva naroda neraskidivim vezama koje i danas traju.

Vek kasnije, profesori Tehničke škole iz Čačka ostvarili su prijateljsku saradnju sa Gimnazijom ”Genico Lukeio” iz grčkog grada Litohoro, koja traje već pet godina. Svake godine učenici čačanske škole i članovi Kluba matematičara, uz pratnju svojih profesora, odlazili su u Litohoro kod svojih domaćina, kako bi kroz međusobnu saradnju i druženje osnažili već jake veze između ove dve škole. Profesori i učenici iz grčke škole ”Genico Lukeio Litochorou” prethodnih godina su u više navrata posetili i upoznali se sa radom Tehničke škole iz Čačka, a ove školske godine, početkom decembra ponovo su bili njihovi dragi gosti.

Sa namerom da uzvrate posetu, učenici Tehničke škole koji učestvuju u radu Kluba matematičara, ali i ostali zainteresovani učenici elektrotehničkog i građevinskog smera zajedno sa profesorima, krenuli su 25. aprila u Litohoro, kod svojih vršnjaka iz Gimnazije.

Litohoro je mali planinski grad sa tradicionalnom grčkom atmosferom, smešten na 300 metara nadmorske visine u podnožju planine Olimp. Po dolasku u Litohoro, učenike i profesore Tehničke škole dočekali su ljubazni domaćini- učenici, profesori, direktorka gimnazije ”Genico Lukeio”, kao i potpredsednik opštine Litohoro. Susret je bio ispunjen srećom i radošću zbog ponovnog viđenja, jer su ih upravo dočekali oni učenici i profesori koji su pre nekoliko meseci bili gosti Tehničke škole i našeg grada. Nakon kraćeg predaha, domaćini su im pokazali svoju školu, a topla reč i srdačan doček učinili su da umor od dugog puta brzo nestane. Na obostrano zadovoljstvo potpisan je ”Protokol o saradnji” u kojoj je naglašeno priznavanje prijateljskih odnosa učenika i nastavnika, kao i obaveze škola.

Učenici Tehničke škole su nakon toga održali predavanje na engleskom jeziku, pred oko 220 učenika i profesora. Tema predavanja bila je “Teorija igara”, istorija matematike i brojeva, zvuk i buka, a na samom kraju Grcima je predstavljen deo srpske istorije koji se odnosi na boravak Srba na Krfu. Njihovi domaćini priredili su predavanje o grčko-srpskim odnosima kroz istoriju koji su se uvek zasnivali na čvrstim temeljima i iskrenom prijateljstvu. U slikovitom gradiću Litohoro, u pratnji domaćina, posetili su manastir Sv. Dionisija i pomorski muzej koji svedoči o bogatoj pomorskoj tradiciji Litohora. U večernjim satima druženje je nastavljeno, a osmesi na licima učenika obe škole, svedoče o tome da za prava druženje ne postoje prepreke i da prijateljstva mogu “pobediti” kilometre.

Puni predivnih utisaka, Čačani su se oprostili sa njihovim domaćinima i prijateljima iz Litohora uz želju da ponovni susret bude što skorije. Učenici Tehničke škole su bili oduševljeni prijemom kod svojih vršnjaka iz Grčke, ističući da će svi ostati u kontaktu i da sa nestrpljenjem očekuju njihov ponovni dolazak u Čačak.

Narednog dana krenuli su u obilazak manastira Meteori smeštenih na nepristupačnim stenama između “neba i zemlje”. Imali su utisak da je vreme stalo i želeli su što duže da uživaju u njihovoj čudesnoj lepoti, ali morali su da krenu dalje, jer ih je čekao dug put do veličanstvenog ostrva Krf.

ODAVANJE POČASTI PRECIMA NA OSTRVU VIDO

Putovanje na Krf nije isto što i putovanje na neko drugo grčko ostrvo. To je prilika da se ponovo podsetimo najvećih stranica naše istorije, vremena o stradanju srpske vojske, ali vremena kada su otpočele neraskidive veze između srpskog i grčkog naroda…

Narednog dana obišli su magični grad Krf, Srpsku kuću i ostrvo Vido. Srpska kuća je muzej, ali i počasni konzulat naše zemlje. Ona je posvećena Srbima koji su boravili na tom ostrvu od 1916. do 1918. godine. Kustos Ljubomir Saramandić nadahnuto je pripovedao o povlačenju srpskih vojnika i izbeglica preko Albanije 1915. godine u Prvom svetskom ratu, a saveznici su brodovima na Krf otpremili 150.000 ljudi. Usledila je plovidba do ostrva Vido uz tihi poj pesme "Tamo daleko". Nakon toga, položili smo venac u Mauzolej i upisali se u Knjigu žalosti. Veliki broj srpskih ratnika sahranjen je u dubinama Jonskog mora, a Bojićevi stihovi ostaju da sećaju i opominju:

"Tu na dnu, gde školjke san umoran hvata I na mrtve alge tresetnica pada, Leži groblje hrabrih, leži brat do brata, Prometeji nade, apostoli jada".

U povratku, uz tišinu i suze u očima, iz pijeteta i poštovanja prema umrlim srpskim junacima, učenici i profesori spustili su venac u Plavu grobnicu. Krf i Vido, nose sa sobom neku neizrecivu atmosferu . Ni na jednom mestu emocije nisu toliko jake kao tu. Sa pomešanim osećanjima i ispunjenim srcima, napustili smo Krf , sa nadom da ćemo se ponovo vratiti.

ZEJTINLIK I NJEGOV VEČITI ČUVAR - ČIČA ĐORĐE

Naredni dan obišli su Solun i Zejtinlik, srpsko vojničko groblje, gde ih je dočekao čuveni čika Đorđe Mihajlović, koji grobove srpskih boraca čuva više od pola veka. Tihim glasom starina je toplo govorio o našoj slavnoj i tragičnoj istoriji…

Čika Ðorđe, devedesetogodišnji čuvar srpskog vojničkog groblja , savršeno recituje, bez ijedne greške, stihove Vojislava Ilića Mlađeg ispisane na Mauzoleju na Zejtinliku:

„Neznani tuđinče, kad slučajno mineš pored ovog svetog zajedničkog groba, znaj, ovde su našli večno utočište najveći junaci današnjeg doba!“, zagledan u daljinu, u potpunoj tišini Zejtinlika, deda Ðorđe ponosno recituje stihove, a negde u pozadini kao da se čuje “huk borbene lave”...

- Putovanje је bilo posebno i nezaboravno. Učili smo jedni od drugih, upoznali se sa grčkom kulturom i tradicijom, razmenili iskustva, podsetili se istorije koja opominje, povezali se još jednom čvrstim vezama i uživali u zajedničkim trenucima... Za kraj, posebna zahvalnost svima onima koji su pomogli da učenici i profesori Tehničke škole realizuju ovo putovanje koje će svima zauvek ostati u dubokom sećanju, ističu iz Tehničke škole.



Komentari
Vest nema komentara.
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!

Ostavite komentar