Preporučujemo aplikaciju za Vaš telefon!     Android iOS

Pretraga vesti



Pesnici – neutešni tešitelji sveta

post-title


Gradska biblioteka je u okviru 55. Disovih svečanosti u utorak 22. maja, u čačanskom Domu kulture, organizovala poetsko veče „Strani pesnici na Disovom proleću”. Program je realizovan u saradnji sa Udruženjem „Treći Trg” iz Beograda, koji već dvanaestu godinu za redom organizuje Beogradski festival poezije i knjige „Trgni se! Poezija”.

Ovogodišnji gosti festivala u Beogradu, između ostalih, bili su i pesnici sa Kipra i iz Slovenije. Čačanskoj publici direktor festvala „Trgni se! Poezija” Dejan Matić predstavio je kiparskog pesnika Kirjakosa Haralambidisa i slovenačkog pesnika Brana Senegačnika. Pozdravnom rečju i dobrodošlicom bibliotekar Marija Radulović podsetila je posetioce na dvogodišnju saradnju sa „Trećim Trgom”, osvrnuvši se i na ovogodišnji program 12. Beogradskog festivala poezije i knjige koji je posvećen čačanskom zavičajnom pesniku Aleksandru Ristoviću.

Potom je Dejan Matić govorio o biografijama oba pesnika, Kirjakos Haralambidis je i pesnik, ali i prevodilac, esejista. Rođen je 1940. na Kipru, a poeziju objavljuje od 1961. Višestruko je nagrađivan za svoje delo u svojoj zemlji i u Grčkoj, a njegovo pesništvo se prevashodno bazira na istoriji Kipra – od antičkih vremena, pa sve do posleratnog perioda turske okupacije 1974. Tokom večeri je posebno predstavljena peta Kirijakosova knjiga „Carujuća Famagusta” koju je na srpski jezik prevela Aleksandra Milanović, koja je bila i prevodilac na poetskoj večeri i čačanskoj publici približila stihove, ali i poruke koje je kiparski pesnik govorio.

Brane Senegačnik rođen je 1966. godine u Ljubljani. Doktorirao je na Odeljenju za klasičnu filologiju na ljubljanskom Filozofskom fakultetu, gde i radi. Osnovno područje njegovog istraživanja je grčka tragedija, a bavi se i recepcijom antičke poezije u našem vremenu, kao i ontologijom poezije. Do sada je objavio šest pesničkih zbirki, a na Disovom proleću je predstavljena knjiga „Tišina i druge pesme” koju je na srpski jezik preveo Pavle Rak. Prevodilac je čačanskoj publici približio saradnju sa pesnikom i rekao „pravo prevođnje je ljubav prema nečijem delu, vrlo je važno da upoznate opus autora, jer u svakom kvalitetnom prevodu je osnovna stvar zavoleti delo”.

Dejan Matić se nadovezao na ovu izjavu i dodao „oba pesnika su prevodioci dela klasične grčke književnosti, a „Treći Trg” posebno uvažava dobre prevodioce, još kada su ti prevodioci i pesnici, saradnja je vrlo uspešna”.

S obzirom na to da je Aleksandra Milanović i zvanični prevodilac, ali i neko ko radu u okviru beogradskog Udruženja, takođe je podelila iskustva saradnje sa pesnikom čije delo je poželela da približi ljudima u Srbiji. „Ljubav prema nekom delu je poseban pokretač, a kada imate sreću da prevodite savremenika onda je to posebna odgovornost, ali i olakšica jer nijanse značenja možete da odgonetate uz pomoć autora. Prevođenjem sam učila istoriju Kipra, ali i dodatno otkrivala lepote srpskog jezika, birajući prave reči”, kazala je Aleksandra.

Pesme su najbolji put do čitalaca, a posebna čar je kada publika ima prilku da ih čuje od samih pesnika, pa su i Kirjakos Haralambidis i Brane Senegačnik kazivali svoje stihove. Potom je Haralambidis dodao „moja knjiga je ljubavni roman, što je čudno jer se radi o zbirci pesama, ali to je ljubav prema gradu koji je u nestajanju – Famagusti”.

Senegačnik je istakao da je on pesnik lirike, koja stoji na početku svakog pisanja i da pokušava da stvori neki novi izraz. „Okosnicu ove knjige iz koje sam pročitao pesme čini tišina, to je zapravo moj odnos prema tišani kao odsustvu zvuka kada nastaje pesma i tišini koja se rađa posle napisane pesme”, kazao je Brane Senegačnik.

Veče je završeno zanimljivim pitanjima koje je postavila publika i duhovitim odgovorima, koji su potvrdili da koliko god mogu biti različita značenja reči na nekim jezicima, toplina, posvećenost i kvalitit brišu sve granice, kao i poezija.



Komentari
Vest nema komentara.
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!

Ostavite komentar