Preporučujemo aplikaciju za Vaš telefon!     Android iOS

Pretraga vesti



Zašto Srbija uvozi pomfrit

post-title


Uz stalno smanjenje setvenih površina i ukupnog roda, u pet poslednjih godina uvoz krompira u Srbiju bio je čak 26 miliona dolara veći od izvoza.

[caption id="attachment_75087" align="aligncenter" width="650"] „Agromobil” u Guči, foto: G. Otašević[/caption]

Iako našu zemlju odlikuju veoma povoljni agroekološki uslovi za gajenje krompira uz tradiciju od 212 godina, iz leta u leto beleži se smanjenje površina pod ovom kulturom, u nauci proglašenom za biljku budućnosti. Krompirišta su sa 100.000 hektara (1970) svedena na 40.000 (2016), pa je prosek u minulih 12 leta (2005–2016) bio 52.000 hektara, uz godišnji pad od 2,28 odsto. U svetu se, istovremeno događa stopa rasta od 1,28 procenata.

– Površine pod krompirom 2016. godine, u odnosu na 2000. kada je stupila na snagu zabrana izvoza našeg krompira u zemlje Evropske unije zbog pojave prstenaste truleži, smanjene su čak 42,71 procenat. Iako je 2012. ukinuta rečena zabrana, polja pod krompirom i dalje su sve manja. Do ovako opadajućeg toka došlo je prvenstveno zbog neisplativosti proizvodnje, neodgovarajućeg izbora sorata a najviše zbog loše ekonomske politike u agrarnoj oblasti – kaže za „Politiku” dr Branislav Vlahović, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Rod u Srbiji poslednjih 10 godina jeste oko 790.000 tona po sezoni, uz smanjenje ukupnog prinosa od 2,74 odsto iz godine u godinu. Iz nanizanih podataka nazire se srpski prosek od 15,1 tonu po hektaru, dok je u svetu 18,2 tone (Belgija 47 tona, Francuska 45, SAD i Holandija 44, Nemačka 42, Velika Britanija 40...).

– Da bi se zaustavio pad proizvodnje neophodna je pomoć naše države: ulazak stranih ulagača u posao prerade ili podsticaj domaćim fabrikama da prošire sadašnje i podignu nove linije. Tako bi se podigla sigurnost srpskih krompiraša za plasman. Povećanje površina neminovno bi uvećalo i prinose po hektaru, uz obaveznu promenu proizvođačkih navika: moraju da koriste kvalitetan, bezvirusni sadni materijal, blagovremeno primenjuju sve agrotehničke mere pogotovo navodnjavanje u kritičnim periodima i unapređuju znanje i tehnologiju.

Profesor Vlahović ocenjuje da bi Srbija, „posle ukidanja zabrane izvoza u EU proizvodnju mogla da poveća i na 70.000 hektara a to bi omogućilo i uvećanje roda na skoro milion tona”, napominjući da „naša država ima fantastične uslove za to, plodno zemljište, ocedno i lako, uz izuzetno pogodne temperature vazduha i zemlje u toku vegetacije”.

Za poslednjih pet godina Srbija je izvezla krompir u iznosu od 8.371.000 dolara (u proseku 1,67 miliona godišnje) a uvezla za čak 34.424.000 dolara (6,88 miliona godišnje) uz ukupan trgovinski deficit od 26 miliona u tom razdoblju. Od prosečnog godišnjeg uvoza (19.000 tona), skoro dve trećine (10.000–12.000) jeste prerađeni krompir za pomfrit, koji nikako ne može da se svrsta u robu visoke tehnološke obrade, da bi bila neophodna kupovina u inostranstvu.

To nam potvrđuje i Ratko Vukićević, vlasnik preduzeća „Agromobil” u Guči. Pokazao nam je u Nemačkoj nabaljen jednostavan uređaj, od svega nekoliko stotina evra, koji omogućuje da se pomfrit pripremi ne od zamrznutog, već od svežeg krompira, praktično pred gostom.

– I nije potrebno da se ljušti. Reč je o sorti alverston raset, ali sad moramo da čekamo dve godine da bi država odobrila njeno uzgajanje u Srbiji – kaže Vučićević.

Najveći srpski proizvođač krompira, geografski, jeste Moravički okrug (Čačak, Ivanjica, Gornji Milanovac, Lučani), a vodeći prerađivači su u Bačkom Magliću („Marbo prodakt”), Čačku („Čips vej”), Beogradu („Frikom”), Gornjem Milanovcu („Svislajon Takovo”) i Horgošu („Higlo”). Vodeći svetski prerađivač je kompanija „Mekkejn fuds limitid” iz Kanade sa 50 različitih proizvoda, 60 fabrika, 20.000 zaposlenih, uz prodaju u 160 država i godišnji promet od 10 milijardi dolara. Politika



Komentari
Vest nema komentara.
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!

Ostavite komentar