U dve prethodne parne godine, 2014. i 2016, malobrojni meštani Ovčar Banje spavali su na oprezu dok je pored kuća, svake sekunde, tutnjalo 1.200 kubika vode. Pretprošlog marta čak je – a to se nije dogodilo nikad od 1954. kad je ispod njihovih domova proradila hidroelektrana – poplavila mestašce pa je postalo jasno da je priroda okrenula ćurak. Međutim, ekipe beogradske „Hidromontaže” nedavno su očistile korito Zapadne Morave, reka je malo upravljena i od Ovčar Banje načinjeno suvo ostrvo između kanala HE i starog prirodnog toka, i između stena Kablara i Ovčara.
– Uređenje i čišćenje korita od brane HE „Ovčar Banja” do starog mosta planirano je i izvedeno u dva koraka, Vlada Republike Srbije, Ministarstvo rudarstva i energetike i Elektroprivreda Srbije u poduhvat su uložili 42 miliona dinara – kaže za „Politiku” inženjer Slavko Majstorović, direktor čačanske „Elektromorave” koja gazduje hidroelektranom.
On opisuje da su rečni poplavni talasi samo pojačali ono što se u klisuri zbivalo decenijama kao dug vremenu: zemlja i stenje zasipali su reku, donoseći nevolje i žiteljima i upravi elektrane. Pored toga, izgradnjom novog putničkog mosta 2006. sa tri para nosećih stubova u rečnom koritu, koji nisu upravni na tok Zapadne Morave, došlo je do promene režima voda u koritu reke i nanošenja krupnog kamena u zoni mosta.
– U prvom delu zahvata, avgusta i septembra 2016, iz korita je izvađeno 19.000 kubika pa je kota donje vode, na mestu gde se voda elektrane ponovo sastaje sa starim koritom, spuštena prosečno dva metra, i sada je opet na koti 270, kao u doba kad je elektrana počela da radi. Tako je smanjen postup u odvodnoj vodi i povećan koeficijent korisnog dejstva naših agregata.
To, pojednostavljeno, znači da su reka, vreme i ljudi za 62 godine podigli kotu rečnog dna kod banjskog kupatila čak za dva metra, pa se voda od tog novog bedema u koritu 2016. vratila u naselje i poplavila kuće i prolaze.
I posle toga ostala je pretnja da će, u doba kiša, ponovo doći do zasipanja u zoni odbojnog zida, izlaznog kanala HE i mostova, pa je bilo neophodno uraditi uzvodno čišćenje i uređenje starog korita, koje je elektrani ujedno i evakuacioni pravac za velike vode. Tako se, sve u svemu, reka vraća u katastarske okvire i svoj ranije projektovan tok.
– Ovi poslovi su planirani za drugi korak u radovima, završenim prošle jeseni. Prethodno je sačinjen geodetski elaborat za deonicu od brane HE do starog mosta u dužini od 1.400 metara, pa zatim izvedeni nivelacija dna korita, kosina i proširenje korita po potrebi u okviru vodnog zemljišta, osiguranje obala u zoni postojećih klizišta. Podignute su i obale oko korita gde je odložen višak materijala iz iskopa, proširen proticajni profil iskopom leve obale i spuštanjem dna, a kamenom iz iskopa obložena je kosina leve obale i osigurana desna, u zoni klizišta – ističe Majstorović,
Desnom obalom reke, koja katastarski pripada Lučanima, i dalje postoje dva klizišta:
– Prvo je na 300 metara uzvodno od starog mosta, na magistrali ka Požegi. Tu je produbljeno dno reke, pri čemu se vodilo računa da i ono bude na koti 270, dakle na istoj visini kao i dno izlazne vode. Iskop na levoj obali je obavljen tako da je materijal odvojeno lagerovan. Krupniji i stenski je polagan na desnu stranu reke po međi katastarskih parcela projektovanog korita, a sitniji za samu obaloutvrdu. Prostor između nasipa i klizišta popunjen je potpuno kamenom, tako da od obale nasipa do klizišta, u najširem delu, iznosi do 30 metara. Ovo govori za koliko je, katastarski, korito reke bilo pomereno u desnu stranu, i voda s vremenom potkopala obalu i prouzrokovala klizište. A leva obala je utvrđena tako da se linija iskopa uklopi u profil oivičen stubovima starog železničkog mosta na Moravi.
Malo uzvodno od prvog je i drugo klizište, takozvano Debelo brdo, tu su izvedeni radovi na osiguranju obale i dna korita. U toku ovog, nedavno završenog, drugog koraka radova raspoređeno je i ugrađeno oko 100.000 kubika raznog materijala, pored ostalog i velikih stena izvađenih iz korita.
– Radovi su obavljeni u roku, pouzdano. Ovim poduhvatom elektrana je dobila mogućnost da poveća proizvodnju, dok meštani mogu da budu mirni od velikih voda, jer staro korito Zapadne Morave sad može da kroz Banju propusti sve nadolazeće talase. A deo nanosa razasut je na levoj obali korita, u blizini starog mosta, i tako napravljen plato upotrebljiv za dalju gradnju – naglasio je Slavko Majstorović. Politika, Gvozden Otašević
Komentari
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!
Ostavite komentar