Preporučujemo aplikaciju za Vaš telefon!     Android iOS

Pretraga vesti



Od iduće godine e-inspekcija

post-title


Inspekcijske službe će od juna biti digitalizovane i umrežene, što će im omogućiti da budu efikasnije

Tržišna, sanitarna, granična veterinarska, inspekcija rada i upravna inspekcija od juna će biti umrežene u jedinstveni informacioni sistem „e-Inspektor”. To će omogućiti inspektorima da se bolje organizuju kako se njihove posete ne bi preklapale i kako bi imali bolji učinak.

Zoran Kasalović, državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave, očekuje da od sredine sledeće godine sve inspekcije, kojih ukupno ima 42, budu digitalizovane, odnosno povezane na ovu platformu.

– Reč je o softveru koji će omogućiti bolje korišćenje resursa svih inspekcija. To znači efikasnije planiranje inspekcijskih kontrola, na bazi analize rizika, zatim bolju organizaciju, kako bi se izbeglo preklapanje inspekcijskih poseta, bolje izveštavanje i učinkovitiju inspekcijsko-sudsku praksu – objašnjava Kasalović i naglašava da će podaci sa ove platforme biti dostupni samo državnim organima, to jest ministarstvima, inspektoratima i sudovima, u skladu sa zakonskom regulativom o zaštiti podataka ličnosti.

Na konstataciju hiljadu anketiranih privrednika iz publikacije „Siva ekonomija 2017”, u kojoj svaki četvrti menadžer ili vlasnik preduzeća veruje da će poslovanje u sivoj zoni biti kažnjeno, kao i to da više od trećine nikada nisu posetili inspektori on odgovara sledećim argumentima.

Tokom prošle godine inspektori su zatekli 20.674 radnika na crno, od kojih je čak 19.093 (91 odsto) zasnovalo radni odnos. Ovi procenti, kaže, značajno rastu svake godine.

Naš sagovornik podseća da je država pre dve i po godine započela reformu inspekcija.

– Danas s ponosom mogu da kažem da smo sistem inspekcijskih službi promenili iz temelja. Stari, zatvoren i represivni model preobrazili smo u novi preventivno-savetodavni model. Na ove promene su pozitivno reagovali privrednici i imamo dobre rezultate na polju borbe protiv sive ekonomije – navodi državni sekretar.

Svoju tvrdnju potkrepljuje podacima iz prošlogodišnjeg istraživanja prema kome samo 13 odsto privrednika inspekcije smatra otežavajućim faktorom poslovanja, dok je taj procenat pre sedam godina iznosio više od 50 odsto.

Fokus inspekcija danas u Srbiji, kao i u razvijenim svetskim ekonomijama, nije na „dobroj” privredi, na onima koju posluju u skladu sa zakonom, već na onima koji zakone ne poštuju. Kasalović navodi primer SAD, gde svaki obveznik sam šalje svoju poresku prijavu i dešava se da one koje su savesni i niskorizični, inspekcija nikada i ne poseti.

– Ono što nam predstoji jeste da unapredimo i ujednačimo praksu sudova i znanje inspektora kada su prekršajne prijave i sudski postupci u pitanju. Jer, važno je da, kada inspektor već napiše prijavu, ona dobije sudski epilog. Uloga inspektora danas jeste savetodavno-preventivna, ali kada se napiše prijava nesavestan privrednik mora da zna da će biti kažnjen i da će presuda stići – jer zakon podjednako važi za sve – kaže Kasalović

Promenom Zakona o inspekcijskom nadzoru, što je posebno važno za borbu protiv sive ekonomije, omogućena je kontrola neregistrovanih preduzeća. Ranije inspekcije nisu imale ovlašćenja da uđu u prostorije u kojima nelegalno posluju neregistrovani privrednici, ali sada je to moguće. I to već daje rezultate. Inspektori su prošle godine od ukupno 415.000 kontrola, zatekli 3.000 neregistrovanih firmi.

– Novina je i preventivna i savetodavna uloga inspektora. Smatrali smo da promenom pristupa i načina rada inspektora, tj. ako inspektori građanima i privredi budu pre svega savetodavci, i oni će promeniti odnos i stav prema inspektorima. Cilj svega što radimo nije da nas se ljudi plaše, već da shvate i razumeju da inspektori obezbeđuju da zakoni važe za sve jednako. Da svi imaju istu obavezu da plaćaju porez, ali i da svaka kontrola ima veze sa bezbednošću proizvoda koji se plasiraju na tržište ili usluga koje se pružaju građanima, dakle i sa konkurentnošću privrede i fer poslovnim okruženjem – objašnjava naš sagovornik.

On najavljuje otvaranje kancelarije za privrednog savetnika, gde će privrednici moći da se informišu, pitaju i da se posavetuju.

Nevolja je što inspektora nema dovoljno. Kada se saberu svi lokalni i republički – ukupno ih je oko 6500. Kod nas jedan inspektor dolazi na 1.200 stanovnika, dok je u Evropi jedan inspektor na 780 stanovnika. Prosečne godine starosti zaposlenih su 54 godine (57 sanitarna), gotovo isključivo visoki stepen stručne spreme.

– Svesni smo da u takvim okolnostima – nedovoljnim brojem inspektora i sadašnjom opremljenošću inspekcija, teško možemo do zacrtanih ciljeva. U toku godine analiziraćemo ljudske kapacitete svih inspekcija i sačiniti plan za zapošljavanje mladih inspektora u naredne tri godine – kaže Kasalović. Politika



Komentari
Vest nema komentara.
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!

Ostavite komentar