Preporučujemo aplikaciju za Vaš telefon!     Android iOS

Pretraga vesti



Na koje vidove diskriminacije se zaposleni najčešće žale

post-title


Posle izveštaja poverenice za zaštitu ravnopravnosti da se građani najviše žale na diskriminaciju na radnim mestima, reagovao je Socio-ekonomski savet. Sindikati i poslodavci potvrđuju da diskriminacije ima. Prijavite svaki slučaj, pozivaju iz Vlade i najavljuju izmene Zakona posle izbora. Od degradiranja zaposlenog do otkaza, brojni su primeri diskriminacije zaposlenih. Toga nisu pošteđeni ni predstavnici sindikata, a pojedine firme, kažu u Samostalnom sindikatu, ne dozvoljavaju ni formiranje sindikalnih organizacija. "Predsednik sindikata dobio je otkaz. Njegova supruga, koja je radila tu, dobila je otkaz. Posle godinu dana je vraćena na posao, ali kao laborant dobila je radno mesto da prenosi kamenje, pošto se radi o kamenolomu. Bez obzira na to da li je privatna firma, da li je državna firma, da li je neko javno preduzeće, kada se dođe do toga da se neko nekome ne sviđa, onda postoji spremnost da se dâ otkaz", ističe predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, Ljubisav Orbović. Sindikat "Nezavisnost" traži da se diskriminacija zaposlenih i primoravanje na učestvovanje u aktivnostima koje nisu sindikalne proglase krivičnim delom. Traže i pravo da pravno zastupaju radnike koji nisu spremni da lično pokrenu sudske sporove. "Ovo je problem pre svega velikih javnih preduzeća, koja imaju partijsku upravu i to na kratkoj uzici ovih koji vrše dužnosti na odgovarajuće vreme i ovo je problem stranih kompanija, a jedan broj njih je izgleda izborio jedan specifičan, nedodirljiv položaj", ukazuje predsednik UGS Zoran Stojiljković. Boban Atanacković iz Unije poslodavaca napominje da poslodavci koji se tako ponašaju predstavljaju nelojalnu konkurenciju ostalim poslodavcima koji se pridržavaju zakona. "Smatramo da država apsolutno treba da preduzme značajnije mere oko toga da se, kad znamo da postoje takve pojave, one sankcionišu", dodaje Atanacković. Resorni ministar poziva zaposlene da prijave svaki slučaj diskriminacije. "U trenucima kada se niste obratili sudu, vi možete da tražite od nekih drugih institucija pomoć, da li će to biti poverenik ili inspekcija rada, naša dužnost i obaveza je da izađemo i da radimo u skladu sa zakonom. Svakako, onog trenutka kad se obratite sudu, mi tu moramo da stavimo tu jednu pauzu ili zarez i da sačekamo odluku suda i tu nama otprilike prestaje mogućnost da delujemo dalje", ističe ministar Zoran Đorđević. Rezultati rada inspekcija objavljuju se u tri registra: o kršenju prava iz radnog odnosa i bezbednosti na radu, o trudnicama i o osobama s invaliditetom. Osuda javnosti, smatra ministar, može biti efikasnija od kazni, koje su u nekim slučajevima neadekvatne i neefikasne.


Komentari
Vest nema komentara.
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!

Ostavite komentar