Poznato je da srbija leži na ogromnom rudnom bogatstvu, a to je nedavno potvrdila i ministarka rudarstva i energetike, rekavši da procenjena vrednost rezervi mineralnih sirovina u Srbiji viša od 200 mlrd EUR.
Pored projnih stranih kompanija, za rudama u Srbiji traga i država, koja, kako se vidi iz Pravilnika o utvrđivanju godišnjeg programa osnovnih geoloških istraživanja za 2021. godinu koji je donelo Ministarstvo rudarstva i energetike, od 2016. godine kontinuirano radi na istraživanjima metaličnih mineralnih sirovina, sa ciljem povećanje ukupne potencijalnosti resursa metalogenetskih oblasti i ležišta Srbije po pitanju plemenitih, ali i drugih vrednih metala.
- To ukazuje da i ostale terene Srbije koji su izgrađeni od stena ultramafita treba detaljnije istražiti u cilju otkrivanja do sada nepoznatih mineralizacija, u prvom redu metala iz platinske grupe elemenata – navodi se u dokumentu i dodaje da, iako postoje svi optimalni geološko-petrološki uslovi za otkrivanje ležišta platinske grupe elemenata, ali i zlata i pratećih mineralnih sirovina u ultramafitima Srbije, nekih značajnijih istraživanja do sada nije bilo.
Završetak istraživanja se planira tokom 2025. godine.
Kako je ekapija već pisala, država od 2018. godine plemenite metale traži i na Goliji i Ozrenu. Rezultati tih istraživanja pokazali, stoji u istom dokumentu, da se radi o vrlo perspektivnim terenima u smislu iznalaženja najvrednijeg plemenitog metala.
Na Goliji je te godine registrovano značajno povećanje zlata, a pretprošle godine, na širem prostoru Ozrena i Golije od oko 200 km2, ponovo su registrovani su visoki sadržaji zlata koji nisu zabeleženi u prethodnim istraživanjima.
Istraživanja na ovim planinama nastavljena su i tokom 2020. godine, a nastavak istraživanja planiran je i za 2021. godinu na ovim rudnim rejonima, kao i dalje prema severozapadu (područje Zlatar – Priboj).
Isto tako, tokom 2018. godine, istraživanja metaličnih mineralnih sirovina su pratila i pripremne građevinske radove u području izgradnje koridora 11, a naročito na izgradnji tunela Munjino brdo i Laz), i pokazala značajna nalazišta zlata i povišene sadržaje srebra na tim lokacijama.
Na lokalitetu Munjino brdo", iz jezgra bušotine dobijeni su sadržaji zlata od 5,74 ppm i srebra od 0,7 ppm.
Stoga je prošle godine najveći obim istraživanja bio je usmeren na terene između Preljine i Požege na koridoru 11, na kojima se grade tuneli Laz i Munjino brdo, i tada su na ulazu u tunel Munjino brdo registrovani povišeni sadržaji hroma i srebra.
Geološka istraživanja vršena su i prethodnih godina, pa su tako 2016. na području Takovo–Preljina, duž trase puta, između ostalog otkrivene interesantne mineralizacije žive, a već sledeće godine i zlata i bakra.
Za 2021. godinu istraživanja su planira na deonici Preljina–Požega, ali i na putnom pravcu Ruma–Šabac–Loznica.
Komentari
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!
Ostavite komentar