Nagađanja o tačnom broju stanovnika Srbije uskoro bi mogla da budu okončana.
Na prikupljanju podataka kojim će se utvrditi precizna demografska slika države učestvovaće čitav lanac radnika - 250 opštinskih koordinatora, 2.200 instruktora i gotovo sedam puta više popisivača.
Metodom "od vrata do vrata" obilaziće domaćinstva tokom meseca oktobra, postavljajući čitav niz pitanja.
Lične podatke stanovnika, od imena i prezimena, jedinstvenog matičnog broja, adrese, mesta rođenja do bračnog statusa, nacionalne i verske pripadnosti, ovog puta će, pak, unositi u aplikaciju koja je specijalno razvijena za popis.
Papirni upitnici postaju uspomena iz prošlosti.
"Demografska pitanja su važna, a precizne informacije o strukturi stanovništva su značajne za donošenje različitih strategija koje se tiču daljeg razvoja države", kaže demografkinja Vlasta Kokotović Kanazir za BBC na srpskom.
Poslednji popis organizovan je 2011. godine, a Srbija je tada imala nešto više od sedam miliona stanovnika.
Prvobitno zakazan za prošlu godinu, a potom odložen zbog korona virusa, popis je zvanično zakazan za oktobar 2022.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku od 1. jula 2022. godine, u Srbiji je u 2021. godini živelo 6.834.326 stanovnika, čija je prosečna starost bila 43,5 godina.
Od toga 51,3 odsto čine žene, a 48,7 odsto muškarci.
Tokom prošle godine u Srbiji se dnevno rađalo 170 beba, a umiralo je 374 ljudi.
Podaci pokazuju da je nastavljen trend depopulacije, što znači da je stopa rasta u odnosu na prethodnu godinu bila negativna i iznosila je minus 9,4 odsto.
Zabeležen je i proces demografskog starenja stanovništva, koji se manifestuje niskim učešćem mladih i rastućim udelom starih u ukupnom stanovništvu.
Tako je u 2021. godini udeo starih 65 i više godina iznosio 21,3 odsto, a mlađih od 15 godina 14,3 odsto.
Ukoliko osoba o sebi ili odsutnom članu domaćinstva da netačne ili nepotpune informacije, a to se pre svega odnosi na lične podatke poput imena i prezimena, adrese, nekretnina koje poseduju, sledi joj novčana kazna od 20.000 do 50.000 dinara.
Slične kazne čekaju i popisivače ukoliko ne vode računa o tačnosti podataka.
Za popisivače su zaduženi instruktori.
Obrasci za ovogodišnji popis prevedeni su na 13 jezika nacionalnih manjina, a popisivači opština gde žive manjine biće njihovi predstavnici.
Ko su instruktori, a ko popisivači
Institucija nadležna za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Srbiji, Republički zavod za statistiku (RZS) uoči popisa raspisuje javni poziv za pozicije instruktora i popisivača.
Da bi se zaposlili na ovim radnim mestima, svako od prijavljenih kandidata prolazi određenu obuku, posle koje polaže i završni test.
Tokom petodnevne obuke prolaze kroz metodologiju popisa, približava im se rad na terenu i potencijalna rešenja u slučaju da se pojavi neki problem.
Instruktori nadgledaju rad popisivača, pružaju adekvatne smernice i redovno prate izveštaje koje im popisivači dostavljaju.
Jedan instruktor, u proseku, nadgleda rad sedam popisivača.
Među glavnim uslovima koje kandidati treba da ispunjavaju za ove pozicije jesu državljanstvo Srbije, prebivalište ili prijavljeno boravište u Srbiji, četvorogodišnje srednje obrazovanje, da nije pokrenuta neka istraga protiv njih i da imaju najmanje 18 godina.
Posebni uslovi su poznavanje rada na računaru i mogućnost korišćenja sopstvenog računara.
Vlasta Kokotović Kanazir smatra da će novine u metodologiji koja se ogleda u elektronskom unosu podataka olakšati, ali i ubrzati proces objavljivanja konačnih podataka.
"Verujem da će biti veći udeo starog stanovništva, dok će mlađe generacije biti nego 2011.
"Demografska slika velikih gradova biće povoljnija u odnosu na manje gradove, posebno u odnosu na one na jugu i istoku zemlje", priča Kanazir i dodaje da očekuje pad broja stanovnika u Srbiji.
Pre 11 godina, oko 17 odsto stanovništva bilo je starije od 65 godina, dok je mlađih od 15 godina bilo oko 14 odsto.
Promena će biti i među pitanjima.
Koliko imate biološke dece pitanje je koje će se ove godine prvi put postaviti i muškarcima, dok će oni koji su radili u inostranstvu, a potom se vratili u Srbiju imati duži spisak u poređenju sa 2011. godinom.
Pored informacije o tome kada su se vratili u zemlju, potrebno je i da navedu kada su otišli, kako bi se videlo koje su to zemlje u koje stanovnici Srbije najčešće odlaze.
Pad broja stanovnika u Srbiji traje već tri decenije.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), broj živorođene dece u Srbiji na godišnjem nivou prvi put je pao ispod 62.000, a u istih 12 meseci broj umrlih nadmašio je broj rođenih za više od 55.000.
Smrtnost je u 2020. porasla zbog pandemije korona virusa, a od januara do oktobra 2021. u Srbiji je preminula 21.000 ljudi više nego u istom periodu prethodne godine, podaci su iste institucije.
BBC
Komentari
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!
Ostavite komentar