Preporučujemo aplikaciju za Vaš telefon!     Android iOS

Pretraga vesti



Čija li je mustra bečka?

post-title
Foto: Gradska biblioteka


Izložba vrlo domišljatog naslova „Čija je mustra bečka?” svečano je otvorena u Galeriji Gradske biblioteke „Vladislav Petković Dis” u sredu, 21. septembra. Reč je o putujućoj postavci Austrijskog kulturnog foruma. U programu su učestvovali Adrijan Fajks, ataše za kulturu austrijske ambasade i direktor Austrijskog kulturnog foruma u Srbiji, učenice srednjih muzičkih škola iz Kragujevca i Čačka Dunja Krsmanović i Jana Stolica i bibliotekar Tanja Vuković. Na dvanaest plakata su predstavljeni austrijacizmi koji se najčešće koriste u srpskom jeziku, a za njihov dizajn bila je zadužena Milica Đoković, dok je ilustracije uradio Marko Šerer.

Kao što je većini poznato nemački jezik ima tri varijeteta – tzv. „nemačkiˮ, „austrijskiˮ i „švajcarskiˮ koji se dalje granaju u različite dijalekte. Reči koje su ispisane na plakatima deo su nemačkog jezika, ali sa osobenostima koje se samo mogu pronaći i čuti u Austriji i njihovom rečniku. Koliki je uticaj jezika svedoči i to da se mnogi izrazi, fraze iz jednog govornog područuja prenose u drugo, ne samo u okviru zemalja koje pripadaju istoj jezičkoj porodici već i mnogo dalje.

DSC_0084-1-1-scaled
Foto: Gradska biblioteka

Osim jezičkog preplitanja, veliko je povezivanje i na polju kulture, a samim tim i književnosti i svega onoga što čini pleminitiji i bolji deo jednoga društva. Kulturna razmena između Čačka i Austrijskog kulturnog foruma nesumnjivo će se, u punom kapacitetu, ostvariti u narednoj godini kada će naš grad biti nacionalna prestonica kulture. Da je uspostavljena dobra komunikacija svedoče i dve posete Čačku i njenim ustanovama kulture, među kojima je bila i čačanska Biblioteka, a koje je sa svojim saradnicima upriličio Adrijan Fajks, ataše za kulturu austrijske ambasade i direktor Austrijskog kulturnog foruma u Srbiji. Ova izložba je nastavak te saradnje koja će verovatno svu svoju punotu pokazati i kroz dodatno bogaćenje fonda Odeljenja strane knjige Gradske biblioteke, što je gospodin Fajks prilikom otvaranja izložbe „Čija je mustra bečka?ˮ i nagovestio.

„Ova izložba baca novo i interesantno svetlo na kulturnu razmenu Srbije i Austrije koja traje vekovima. Iznenadilo me je koliko su jaki jezički uticaji austrijskog nemačkog u srpskom jeziku, a oni se pored kulinarstva, administrativnih i tehničkih pojmova mogu osetiti i u govornom jeziku. Nadam se da će vas izložba zabaviti i iznenaditi i radujem se što možemo da je predstavimo publici u Srbiji i pokažemo da strani jezici ne nude samo mogućnost zaposlenja već i nove perspektive koje otkrivaju ne samo stranu kulturu i istoriju već i sopstvenu. Srdačno zahvaljujem Gradskoj biblioteci na izuzetnoj organizaciji i saradnji i radujem se njenom nastavkuˮ, kazao je gospodin Adrijan Fajks.

Koliko ima jezičkih raznolikosti i sličnosti može se otkriti baš pomoću 15 reči ispisanih na plakatima. Često u svakodnevnom govoru koristimo neke izraze i fraze, a da ne pomislimo na njihove korene. Ipak, sigurno se nekada neko i zapitao odakle je nastao frazeologizam „e baš si mustra bečkaˮ. Da li se može preterati i sa finoćom i uglađenošću objašnjeno je na plakatu koji je obogaćen u likovnom i grafičkom smislu vrednom ilustracijom. I svaka sledeća ilustracija i primer privlači pažnju, pa kada posmatrač dođe do dela koji se odnosi na špajz, buhtle i palačinke može mu se dogoditi i da ogladini, ali tu je već naredna jezička zanimljivost koja će zasigurno odvući pažnju od tih poslastica.

Posmatranjem izloženog mnogi će se setiti i studentskih dana i nezaboravnih trenutaka provedenih sa cimerima, ili otići još malo dalje, u rano detinjstvo ili pak u bližu prošlost – u zavisnosti od toga da li će cuclu posmatrati iz perspektive deteta ili roditelja. I ima još jedna sprava bez koje savremeno društvo ne funcioniše, a koju rado prizivaju u misli svi kada je vreme za platu – bankomat. Na izložbi možete otkriti kada je ta reč prvi put upotrebljena. Ipak, nijedna dobra priča se ne završava u materijalnoj perspektivi, jer je ona prolazna. Vredna priča se završava u mislima i rečima koje obogaćuju dušu i srce, a kada se reči pretoče u muziku jasno je da istinska ljubav prema umetnosti ne poznaje granice. To je potvrdila i Dunja Krsmanović, učenica 4. razreda Srednje muzičke škole „Dr Miloje Milojević” iz Kragujevca, koja svira violončelo u klasi prof. Boža Saramandića. Dunja je inače Čačanka i pre samo sedam dana je osvojila prvo mesto na internacionalnom takmičenju u Beču. Ona je oplemenila muzički deo programa kompozicijom Tomasa Albinonija „Adađoˮ koju je izvela uz klavirsku pratnju, takođe, talentovane i uspešne Jane Stolice, učenice 4. razreda Srednje muzičke škole „Dr Vojislav Vučkovićˮ u Čačku. Iako Dunja i Jana nisu „đaci bečke školeˮ publici je bila jasno da muziciraju na veoma visokom nivou.

Izložba „Čija je mustra bečka?ˮ krije još mnogo zanimljivosti, a svi zainteresovani je mogu pogledati u Galeriji Biblioteke do 6. oktobra.



Komentari
Vest nema komentara.
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!

Ostavite komentar