Preporučujemo aplikaciju za Vaš telefon!     Android iOS

Pretraga vesti



Otvoreno9. Međunarodno bijenale vizuelnih umetnosti „Biblioteka – Otvorena knjiga Balkana“

post-title
Foto: Čačanska Rodna / Bus Plus Produkcija


U Velikoj sali Kulturnog centra Čačak 18. novembra otvoreno je 9. Međunarodno bijenale vizuelnih umetnosti „Biblioteka – Otvorena knjiga Balkana" koje će trajati do 25. decembra.

Tema ovogodišnjeg bijenala vizuelnih umetnosti je „Fabrike umetnicima - umetnost radnicima”, a dela će biti izložena na sva 3 nivoa izložbenog prostora Kulturnog centra Čačak i u Galeriji Narodnog muzeja Čačak.

Na događaju je nastupio i virtuoz na harmonici Boban Bjelić koji je izveo delo „Velika carska vrata“ iz klavirskog ciklusa „Slike sa izložbe“ Modesta Musorgskog. Himnu „Bože pravde“ otpevao je operski pevač Slavko Nikolić, dok je tokom izvođenja narodnih igara Kulturno umetničkog društva „FRA” iz Čačka nastupila i Neda Nikolić sa frulom.

Na svečanom otvaranju 9. bijenala vizuelnih umetnosti u Čačku prisustvovali su i brojni gosti iz inostranstva, a među njimaStrajo Krsmanović direktor Galerije umjetnosti BIH u Sarajevu, Vladan Cerović direktor Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka Republike Srbije, Muhamed Bajramović iz Zenice, mlada umetnica Milica Bilanović iz Tuzle, profesor  dr Asutoš Kar sa Naučnog instituta za tehnologiju iz Indije, kao i brojni umetnici sa novosadskog i beogradskog univerziteta.

Na svečanom otvaranju publici se obratio zamenik gradonačelnika Grada Čačka Vladan Milić, autor projekta i umetnički direktor bijenala, vizuelni umetnik, Božidar Plazinić, a izložbu je svečano otvorila dr Milena Dragićević Šešić, redovni profesor na Fakultetu Dramskih Umetnosti u Beogradu i šef katedre UNESKO-a za kulturnu politiku i menadžment Univerziteta umetnosti u Beogradu.

Vladan Milić je ovom prilikom izrazio zadovoljstvo što je Čačak deveti put za redom domaćin bijenala vizuelnih umetnosti, a ove godine i kao deo Nacionalne prestonice kulture Srbije.

-Grad Čačak će i dalje ulagati u kulturu i verujem da ćemo imati i snage i znanja i volje da to ulaganje povećamo u budućnosti kako bi našim kulturnim poslanicima i radnicima omogućili bezbrižan rad i da njihov entuzijazam i njihova želja da približe umetnost svim građanima može da se plasira na najbolji mogući način – istakao je Milić i svim gostima iz Srbije i inostranstva poželeo da uživaju u izložbi i tako na najbolji način proslave činjenicu da je Čačak - Prva nacionalna prestonica kulture Srbije.

Potom se publici obratio i umetnički direktor bijenala, Božidar Plazinić, koji je sve prisutne podsetio početaka i razloga zbog koji je bijenale i počelo.

--Kada smo počinjali 2006. godine imali smo veliki budžet koji se zvao „entuzijazam“. On je okupio mnoge umetnike iz bivše Jugoslavije, koji su sarađivali sa mnom i dogovorili smo se da napravimo jedan bijenale, koji će da locira svoje teme upravo na ona sporna mesta, koja su nas razdvojila, ona mesta koja poznajemo po onom užasnom političkom vokabularu, koji je uradio sa zemljom ono što smo i doživeli. Naravno da su nam u fokusu bile teme koje bi se bavile politikom na umetnički način – istakao je Plazinić.

 

Izložbu je svečano otvorila dr Milena Dragićević Šešićkoja je ovom prilikomizjavila:

-Ova izložba koju sam pogledala neposredno pred početak ceremonije otvaranja je „bledoaje“ za jedan drugačiji odnost prema postindustrijskom nasleđu sa jedne strane i umetnosti sa druge strane i prema svemu onome što je industrijska kultura značila u nekada kosmopolitskoj Jugoslaviji. U zvaničnim politikama sećanja, u ovoj, ali i mnogim drugim zemljama Evrope gotovo da nema sećanja na indstrijsku kulturu, a još manje na radničku klasu. I jedna i druga su otišle u zaborav. Zajedno sa nekim politikama konfuznog zaborava, zato što nemamo stav o tome šta je tih 30 godina industrijske kulture i modernizacije Srbije i Jugoslavije značilo–istakla je Šešić i postavila pitanje „Zašto bismo se danas sećali šta su to bile fabrike, šta su one donosile našem društvu i na koji način su se te iste fabrike odnosile prema društvu i prema umetnicima, koje su vrlo često angažovale, ali i prema samim radnicima.“

-To je zaborav, koji sa jedne strane nameće novi neoliberalni kapitalizam kome više treba zemljište i prostor nego što mu trebaju fabrike. Fabrike praktično nestaju i one ostaju samo prostori za gradnju nekih novih dimenzija. Sa druge strane zaborav i degradacija industrijskog prostora dolazi od straha da nas neko možda ne optuži i da nas slučajno ne veže za jedno ideološki prošlo vreme,za jedan politički sistem, koji se danasolako naziva totalitarni, za jedno društvo koje jeste propalo, ali koje je u sebi nosilo utopiju, vedrinu i nadu čak i onda kada je bilo u svojim najboljim momentima – izjavila je Šešić uz prisećanje da su fabrike nekada imale svoje umetničke kolonije, a čak i kada nisu, davale su mogućnost umetnicima da koriste njihove mašine, njihove prostore, škart, otpadne materijale, ali i sve one materijale kojim su se služile. „Ja sam odrasla u jednom takvom industrijskom gradu, tj. banjskom mestu, Aranđelovcu koje kada je počelo da se industrijalizuje, energijom jednog likovnog umetnika i sinergijom svih proizvodnih preduzeća se stvorio jedan ambijent u kome je bila moguća smotra Jugoslovenske umetnosti.“

U toku večeri dodeljena je Povelja zahvalnosti za doprinos kulturi i umetnosti zemlje i njenom pozicioniranju na internacionalnoj sceni Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti velikog formata „Terra”.

Podsećanja radi, Internacionalni simpozijumskulpture u terakoti velikog formata „Terra”osnovan je 1982. godine od strane akademskog vajara mr Slobodana Kojića. Vremenom je postao svetilište umetnosti koje su pohodile stotine umetnika, iz celog sveta. Skulpture iz fundusa simpozijuma „Terra”, jedinstvenog u svetu, izlagane su i na brojnim izložbama u Srbiji i inostranstvu da bi 1999. godine postali predstavnici naše zemlje na najvećoj izložbi sveta – Bijenalu u Veneciji.

Bijenale vizuelnih umetnosti organizuje Udruženje KRUG - autor  projekta i umetnički direktor Božidar Plazinić u saradnji sa Kulturnim centrom Čačak, a projekat je deo programa Prestonica kulture Srbije 2023 – „Čačanska rodna".



Komentari
Vest nema komentara.
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!

Ostavite komentar