Radnici „Evrošilda” iz Čačka, uz pomoć nekolicine penzionera, inženjera i majstora – hidrauličara iz ovog grada po pozivu, konstruisali su i sagradili plovni bager za čišćenje akumulacije Hidroelektrane „Međuvršje”, na Zapadnoj Moravi uzvodno od Čačka.
[caption id="attachment_70290" align="aligncenter" width="672"] Plovni bager „Čačak”, konstruisan i napravljen po zamisli Dušana Nedeljkovića, vadi do 900 kubika mulja na sat (Foto D. Nedeljković)[/caption]Neobična mašina isplovila je na jezero, obavila niz radnih proba, ali su za zvanično stupanje na dužnost neophodna odobrenja Ministarstva poljoprivrede i vodoprivrede i Zavoda za zaštitu prirode Srbije.
– Imao sam veliku želju da naše jezero progleda i zato, isključivo na osnovu sopstvene zamisli i volje, krenuo u ovo. Ovčar Banja i Međuvršje nisu na obali nekog mora ili Dunava, nemamo iskustva sa rešavanjem ovakvih nevolja, dakle nema o nama ko drugi da misli ako se sami ne izborimo za čisto i bistro jezero – kaže za „Politiku” Dušan Nedeljković (56), vlasnik „Evrošilda” i mozak inovacije.
Posao je počet pre tačno tri godine, otada je uloženo mnogo truda i sopstvenog novca – više od 180.000 evra – i rodila se mašina kakva se na svetskom tržištu prodaje po deset puta višoj ceni, zavisno od priključne opreme i terena gde se obavlja vađenje mulja.
– Predstavnik finske firme „Votermejstr”, vodeće u svetu u ovoj oblasti, pitao me je u Beogradu kako sam došao do projekta mašine, nije verovao da nisam bio u Finskoj, da ne znam nikoga u njihovoj kompaniji i da smo mi ovde sve skrojili iz naših, srpskih glava i od čelika nabavljenog u čačanskom „Atenik komercu”, ali uz pomoć interneta, razume se. Fince je mašina veoma podsetila na amfibijski višenamenski bager njihove kompanije. Na kraju, pregledom celog foto-albuma od prvog dana poslova na mašini, i dobivši objašnjenje da je sve to srpski ručni rad, čovek je pružio ruku, čestitajući oduševljen.
Nedeljković opisuje kako je posao tekao, od sumnjičavog početka.
– Radnici u preduzeću vrteli su glavama kada je od njih zatraženo da sklapaju čelične elemente za vazdušne komore jer nisu mogli znati kakav će, s takvim početkom, da bude završetak. To je u stvari prostor za vazduh koji mašinu održava na površini, da pluta. Zatim sam iz Nemačke uvezao bager koji smo isekli i iskoristili utovarnu ruku, a u Holandiji kupili hidraulični generator, koji daje pritisak do 300 bara, i on je pogon za sve operacije na mašini. Pored vazdušnih komora koje ga održavaju na vodi, „Čačak” ima i čelične stabilizatore koji pomažu tokom radova, da ne bi došlo do nakretanja i prevrtanja mašine, jer možemo da vadimo mulj i do dubine od sedam metara uz pomoć muljne pumpe napravljene specijalno za ovakve poslove. Talog se usisava i transportuje kroz crevo prečnika 250 milimetara, sve do željenog odredišta, a najdalje 1.500 metara od mašine.
Nedeljković opisuje: „Ne možete verovati koliko je tu zagonetki bilo, na koje nema odgovora u knjigama”, dodajući:
– Stotinu dana bilo nam je potrebno da bismo utvrdili idealan broj obrtaja frezera u minutu, tog velikog rotacionog noža prečnika 600 milimetara, koji podiže mulj sa dna. A to je bilo izuzetno važno da se ne bi previše raskopao talog, jer bi tada kroz pumpu i cevovod prolazila uglavnom voda.
Ukoliko nema drveća i velikih prepreka na dnu, „Čačak” može da izvadi 900 kubika mulja na sat, i tako stvara prostor u jezeru za prihvat viška vode koja novijih godina često preti, leteći povrh zasutog jezera, i plavi Čačak, Kraljevo, Kruševac.
– Ova akumulacija ima veoma strme obale pa mulj ne možemo da odlažemo tu, odmah pored vode, što stvara dodatne probleme, ali uz saradnju sa gradskim rukovodstvom naći će se rešenje. Naumio sam inače da najpre očistimo staru gradsku plažu, a današnji Čačani ne znaju da je to prostor u blizini splava „Lanterna”, zatim priobalja srednjovekovnih manastira Nikolje i Jovanje na levoj strani reke. Zadovoljan sam što imamo podršku gradskog rukovodstva, jer ovo je izuzetno veliki, važan poduhvat.
Vlasnici priobalnih koliba i kućica od Međuvršja pa uzvodno do Ovčar Banje redom mole Nedeljkovića da očisti talog ispred njihovih vikendica. Ali, ujedno i on moli njih
Nedeljković poseduje podatke o sadržaju jezerskog mulja, i oni svedoče da su samo dva elementa na gornjoj granici koncentracije (mangan i hrom) pa deponovanje takvog taloga na obali ne može učiniti nove štete okruženju, nego što već moraju da pretrpe jezerske ribe, a ima ih 18 vrsta.
Dušan Nedeljković je svoje preduzeće osnovao 1990. godine, danas poseduje veliku flotu kamiona za međunarodni transport sa sedištem u Čačku. Politika, Gvozden Otašević
Komentari
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!
Ostavite komentar