Proizvodnja lešnika, rukole, kukuruza i šećerne repe donose najveću zaradu proizvođačima, rezultati su studije "Gde je profit u poljoprivredi?". Izračunali su troškove i moguću zaradu za 38 najvažnijih biljnih kultura. Koliko su teorija i praksa bliske i postoji li zlatna formula za siguran profit?
Mala i srednja gazdinstva mogu solidno da zarade, ali samo ako o plasmanu robe razmišljaju pre nego što je proizvedu.
Stručnjaci kažu da poljoprivrednici moraju da odustanu od obrazca "tako je radio moj deda", da redovno prate otkupne cene i od njih oduzimaju troškove mehanizacije, radne snage, obrade zemljišta, repromaterijala.
"Najrentabinija je proizvodnja povrća i voća. Plastenička proizvodnja zahteva u početku ulaganja od 12.000 do 15.000 evra, međutim pri dobrim agrotehničkim merama može da se isplati za godinu dana", kaže Jelena Drobnjak, jedna od autora studije "Gde je profit u poljoprivredi".
Na jednom hektaru rukole može da se zaradi čak tri miliona i trista hiljada dinara. Ipak, poljoprivrednici treba da imaju u vidu da tržište još nije razvijeno, da se rukola prodaje dobro, ali samo u bogatijim gradskim sredinama.
Slede paškanat, zelena salata, peršun, endivija od kojih može da se prihoduje oko milion i sto hiljada dinara.
Oni koji ulože novac u plastenik od dvesta kvadratnih metara od paradajza mogu da zarade u proseku 333.000 dinara. Na krastavcu 135.000 dinara, na paprici upola manje.
"Što se tiče voća, na prvom mestu su naravno orah i lešnik iz razloga što je velika tržišna tražnja, nema ga dovoljno, uvozimo ga. Njmanja su ulaganja, a najveća je dobit", kaže Jelena Drobnjak.
Ministar Branislav Nedimović savetuje poljoprivrednicima da zasade višnje i lešnik.
"Na svetskom tržištu svega pet posto ima lešnika u odnosu kolike su potrebe danas. Što se tiče drugih vrsta, ova 2020. biće dobra za suncokret. Ministarstvo će ove godine prvi put izaći sa analizom cena, što će biti u narednim danima", rekao je Nedimović.
Komentari
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!
Ostavite komentar