Preporučujemo aplikaciju za Vaš telefon!     Android iOS

Pretraga vesti



Lučani: Dodelom ulica odbornici se odužili velikanima

post-title
Foto: RINA


Opština Lučani se dostojno odužila Branku V Radičeviću i Niki, Nikoli Stojiću idejnim tvorcima Dragačevskog sabora trubača i čuvarima kulturnih dostignuća Dragačevskog kraja, dodelivši im ulice u centru Guče.
Skupštinski odbornici na poslednjoj sednici u ovoj godini, podržali su inicijative Saborskog odbora i predsednika opštine Milivoja Dolovića da se dosadašnji Trg slobode u Guči, koji obuhvata plato ispred Kulturnog centra i park pored njega, preimenuje u Trg Branka V. Radičevića, i inicijativu Udruženja građana «Naše Dragačaevo» i Udruženja samoukih slikara i vajara da se deo dosadašnje ulice Bogdana Kapelana dodeli Niki Nikoli Stojiću, kulturnom posleniku iz Guče. Odbornici su usvojili i inicijativu MZ Puhovo da se da se naziv dosadašnje ulice „Rječki put“ menja i glasi ulica „Milojka Jaćimovića“.

Inicijative su podržane od strane svih odbornika, imajući u vidu značaj Branka V. Radičevića i Nike Nikole Stojića za nastanak i koncept Dragačevskog sabora trubača u Guči, tako i uticaj na očuvanje i negovanje sveukupne kulturne baštine dragačevskog kraja, smatrajući da je to najprikladniji i najbolji način da se Dragačevo oduži imenu i delu dvojice izuzetnih stvaralaca.
Branko V. Radičević (1925–2001) je srpski pesnik, romansijer, novinar i dečji pisac. Potiče iz čačanske građanske porodice, od oca Velimira poreklom iz Dragačeva i majke Kosare, rođ. Milikić. Pokretač mnogih kulturnih manifestacija, između ostalih i „Dragačevskog sabora trubača“ i „Disovog proleća“.
Odlučujuću ulogu u organizaciji Dragačevskog sabora trubača imao je Branko V. Radičević, tada urednik „Duge” gde je dve nedelje pre prvog Sabora objavio nadahnutu najavu događaja koji treba da se odigra u Dragačevu. Radičević je imao i odlučujući uticaj na program i sadržaj prvog Sabora, kao i cele manifestacije koja je zaživela, koju je i krstio imenom „Veliki (narodni) sabor ’Sa Ovčara i Kablara’. Po mnogo čemu ličnost i umetničko stvaralaštvo Radičevića „obojilili” su Sabor posebnim viđenjem narodnog-seoskog kulturnog nasleđa. Pored takmičenja seoskih trubača, prikazivale su se i stare pesme i igre, nošnje i radinost (preslice, tkanja, razne rukotvorine), kao i takmičenja u tradicionalnim fizičkim nadmetanjima muškaraca (rvanje, gađanje „svadbarske jabuke”).
Stvaralaštvo mu sadrži preko sto naslova pesama, pripovedaka, romana i knjiga za decu. Istraživao je i spomenike – „krajputaše” (krajputaši – njegova reč), napravio je i dve monografije o seoskim spomenicima – krajputašima. Bio je predsednik Srpske književne zadruge od 1995. do 1997. godine. Najpoznatija dela su mu „Pesme o majci”, „Priča o životinjama”, „Sa Ovčara i Kablara”, „Vojničke pesme”, „Ponoćni svirači”, „Seljaci” i „Antologija srpskog pesništva”.

Po odluci skupštinskih odbornika, dosadašnja ulica „Bogdana Kapelana“, nosiće ime „Nike Nikole Stojića“. Udruženja građana, podnosioci inicijative u obrazloženju su naveli da je Nika Nikola Stojić rođen 1930. godine u Guči, od oca solunca Dragoljuba i majke Stanojle (rođene Bugarčić). Nika je osnovnu školu završio u rodnoj Guči a gimnaziju u Čačku. Studije srpskog jezika i književnosti je završio na beogradskom univerzitetu. Radni vek provodi u Guči, kao profesor i direktor u Osnovnoj školi u Guči, te kao direktor Doma kulture u Guči. Sa nekolicinom kulturnih pregalaca, kao mlad intelektualac, daleke 1961. godine organizuje manifestaciju Dragačevski sabor trubača u Guči.
Kao veliki hrast decenijama je bdio nad kulturom, društvenim i javnim životom Dragačeva, ostavljajući za sobom neizbrisiv i neprolazan trag. Potpisao je preko 70 knjiga poezije, priča, monografija, leksikona a kao saradnik je pisao za desetine časopisa i novina, te recenzija za druge autore. Pored književnosti se bavio skulpturom i vajanjem. Jedan je od osnivača Kulturno – prosvetne zajednice Dragačeva, Udruženja samoukih slikara i vajara Dragačeva i Ekološkog društva Dragačeva. Dobitnik je velikog broja društvenih priznanja, među kojima se posebno ističe Vukova nagrada.
Nika Stojić, čovek ogromne mudrosti i enciklopedijskog znanja, jeste trajni uzor mlađim generacijama. Iako je preminuo je 4. decembra 2020. godine, njegovo delo će biti svetionik svim budućim generacijama i nama njegovim savremenicima. NJegovi koraci nedostaju gučkim ulicama a njegova gospodska pojava svima koji su ga poštovali, navodi se u inicijativi.
U obrazloženju inicijative Mesne zajednice Puhovo da se ulica „Rječki put“ nazove po Milojku Jaćimoviću, navedeno je da je nakon završetka rata Milojko bio predsednik zadruge i sekretar partijske organizacije u Puhovu, i za vreme njegovog mandata je dovedena
prva struja u dva sela, izgrađena osnovna škola u Puhovu i most na Bjelici, na putu Lis, Donja Kravarica.



Komentari
Vest nema komentara.
Budite prvi koji će komentarisati ovu vest!

Ostavite komentar