Search

GDPR Compliance

We use cookies to ensure you get the best experience on our website. By continuing to use our site, you accept our use of cookies, Privacy Policy, and Terms of Service.

Gazda Mlađa iz Kotraže i ove paprene zime obara rekorde: Račun iz ove dragačevske kafane mogao bi u današnje vreme opšte skupoće ući i u Ginisovu knjigu rekorda

Lučani – Dok danima unazad gledamo paprene račune sa srpskih olanina, na kojima vam je za kafe i limunade potrebno i preko hiljadu dinara, gazda Mlađo iz Dragačava i ove zime obara rekorde. U selu Kotraža isto je prava zimska idila, okruženi ste snegom i lepom prirodom, a šolja kafe košta 30 dinara, a ako želite uz to i kiselu vodu onda je račun za deset dinara veći.

 

"Sve je poskupelo, ali mi nismo. Nama je draže da imamo stalne mušterije i da radimo, nego da povećamo cene i kafana bude prazna. Dnevno skuvamo po 100 kafa i tu se već nabare odrđena cifra i ne žalimo se. Poenta je da ne treba biti alav i stvari dođu same od sebe“, priča za RINU kafedžija Mladen Ravić iz sela Kotraža.

 

Uz nekoliko kafa gostima se poslužuju ratluk i domaće slatko, a kad odmakne dan polako se prelazi na domaću rakiju čija čašica takođe ima minimlanu cenu. Totalno suprotnu od njenog kvaliteta. Korona virus jeste smanjio obim posla, ali kafana i dalje radi punom parom upravo zahvaljujući ljubaznom domaćinu i dobroj usluzi."Uz kafu meštani vole popiti i domaću ljutu , a jedna čašica je 40 dinara. U odnosu na Zlatibor ili Kopaonik, mi ovde u selu stvari posmatramo drugačije. Poštujemo kvalitet, mušterije, u suprotnom ostajemo ili bez jednog ili drugog, jer ja živim od toga da mi dođe prvi komšija i drugi meštani, a na turističkim mestima si samo prolaznik. Bitno nam je da mušterije u ovom malom mestu se vraćaju kod nas", rekao je Mladen.

 

Ono što su nekada bile zadruge danas su postale kafane, mesto gde se ugovaraju otkup, proizvodnja, traže radnici i plasman poljoprivrednih proizvoda. Od trenutka kada se otvori kafana, prvi gosti su već na vratima, nakon ispijanja kafe i rakije, završetka poslova u polju ponovo se vraćaju da remiziraju učinak. Tako da ovde možete čuti i šta je ko posejao, gde je radnike našao i za koliko je prodao malinu ili krompir. Pogotovu što u današnje vreme mnogo tema muči srpske seljake, ovaj objekat im dođe kao neki ventil za opuštanje.

 

RINA